Već se dugi niz godina vodi rasprava da li je ili nije dobra za zdravlje.
Već se dugi niz godina vodi rasprava da li je ili nije dobra za zdravlje. Bez obzira na rasprave znanstvenika i struke, mnogi ljudi bez nje ne mogu zamisliti početak svoga dana. Naravno, riječ je o kavi. Turska, ekspresso, bezkofeinska, izbor je velik. No, kava nije samo običan napitak. Jeste li znali da već šalica kave osigurava dovoljno kofeina koji se krvotokom prenosi do mozga gdje stimulira određene neurotransmitere koji su odgovorni za bolju koncentraciju, te dovode do poboljšanja energije?! Osim kofeina, čiji udio ovisi o vrsti kave koju konzumirate, iz zrna kave u napitak prolaze neki od vitamina B skupine (riboflavin, niacin, pantotenska kiselina) te minerali poput magnezija, kalija i mangana. Umjerene količine kave pospješuju koncentraciju, ublažavaju simptome depresije, a smatra se da pomažu kod Parkinsove i Alzheimerove bolesti, dijabetesa tipa 2 i bolesti jetre. Manje je poznato da može pomoći u manjem gubitku kilograma na način da kofein umanjuje apetit i stimulira termogenezu što dovodi do potrošnje tjelesne masti. Ima blagi diuretički učinak, a kako dehidracija dovodi do glavobolje i nesanice preporuča se popiti čašu vodu kako bi se nadoknadio gubitak tekućine. Glavnim razlogom povezanosti kave i srčanih bolesti i raka smatra se što je u velikom broju slučaja ispijanje kave povezano s pušenjem i fizičkom neaktivnošću. Dok kava kao napitak ima svega nekoliko kalorija i ne sadrži nikakve masnoće, dodavanjem šećera, vrhnja te drugih dodataka kalorijska vrijednost kave može se povećati i do 500 kcal.
Ipak treba znati da kava nije za svakoga. Prema ayurvedi (ayurvedskoj medicini) kava uzokuje podizanje Vata doshe u organizu, te se osobama sklonim opsitipaciji, suhoći kože, nervozi, visokom krvnom tlaku ne preporuča konzumiranje kave.