Od danas više nema stresa!
Stres je normalan odgovor na situaciju koja osobu čini nesigurnom ili ta osoba osjeća kao da je u opasnosti. Stres je odgovor na to kako osoba doživljava opasnost, koja može biti stvarna ili imaginarna, te se bolje može opisati da se stresom naše tijelo brani kako bi bilo sigurno od opasnosti. Ponekada je malo stresa potrebno da nas održi motiviranima u izvršavanju zadataka, no postaje problem kada djeluje na fizičko, emocionalno i socijalno zdravlje.
Kada je osoba u nemogućnosti da održi ravnotežu između stvarnog sebe (ono što jesmo) i idealnog sebe (ono što želimo postati) i to rezultira stresom. Najveći uzročnik stresa je neravnoteža dosha – vata, pitta i kapha. Kada vanjski stimulator rezultira odgovorom (fizičkim ili mentalnim) to dovodi do neravnoteže vate. Naravnoteža vate dovodi do neregularnog metabolizma i enzimske aktivnosti što rezultira neravnotežom pitte. Neravnoteža pitte rezultira usporavanjem, osjećajem da nam je teško, gubitkom nade što već označava da je došlo i do poremećaja kaphe.
Neki od načina za upravljanje stresom su:
- Dnevna rutina: za zdrav život potrebno je imati regularno vrijeme spavanja. Jedenje pravilnih namirnica održava tijelo zdravim i osigurava snagu za upravljanje stresnim situacijama poput rokova na radnom mjestu.
- Vježbanje obnavlja tijelo, ali i um. Jača mišiće i gradi ih kako bismo se suočali s novim situacijama. Izaberite aktivnost koja odgovara vašim interesima.
- Meditacija ima snažan umirujući učinak na uznemireni um. Omogućava osobi da se smiri što rezultira boljom koncentracijom, oslobađanjem od stresa, normalizacijom krvnog tlaka. Disanje je povezano sa stanjem uma jer kada je osoba opuštena i sretna tada je disanje mirno. Kada se osoba uznemiri disanje postaje kraće i brže.
- Kada ste pod stresom pokušajte smanjiti brzinu disanja. Sjednite u opuštajuću poziciju i udahnite duboko nekoliko puta. Osjetit ćete kako zrak prolazi kroz vas, duboko sve do abdomena Abdominalno disanje je odličan način za kratku pauzu tijekom užurbane sredine.