Stanica je osnovna jedinica funkcioniranja ljudskoga bi\u0107a. Kada bi se, prema tome, ponudila najjednostavnija definicija raka, ona bi glasila-bolest stanice. Jezgra, mitohondrij, plazmi\u010dka membrana i proteini su klju\u010dni dijelovi stanice koji igraju ulogu kod nastanka raka. Kako cijeli proces izgleda, ne\u0107emo opisivati, ve\u0107 krenuti od mogu\u0107ih uzroka raka i prehrane pri takvom tipu oboljenja.<\/p>\n
POVEZNICA IZME\u0110U PREHRANE I RAKA<\/strong><\/p>\n Dana\u0161nje procijene su da je oko 30% svih vrsta raka u izravnoj vezi s prehrambenim navikama. Pritom epidemiolo\u0161ka istra\u017eivanja pokazuju da 80% rezultata pokazuje da znatan unos vo\u0107a i povr\u0107a dovodi do velikog smanjenja rizika od obolijevanja. Drugim rije\u010dima, osobe koje slabije konzumiraju vo\u0107e i povr\u0107e imaju dvostruko ve\u0107e \u0161anse za obolijevanje od nekih vrsta raka. Ako ljudsku prehranu prika\u017eemo u obliku sata, industrijski na\u010din proizvodnje hrane pojavljuje se 3 minute prije nove godine, a agrikultura u 19 sati zadnjeg dana u godini. Dok je na Zapadu cilj konzumiranja hrane izvor energije, na Istoku se prehrana povezuje sa zdravljem. Isto\u010dnjaci imaju daleko manje postotke obolijevanja od raka, pa je va\u017eno uo\u010diti da se njihova prehrana bazira na proteinima biljnog porijekla (mahunarke, soja), ali i na ribi. Crveno meso i ostali izvori \u017eivotinjskog mesa jedu se umjereno. Kod unosa vo\u0107a i povr\u0107a nije bitna samo raznolikost, ve\u0107 i unesena koli\u010dina. Krumpir za ru\u010dak i banana za me\u0111uobrok nikako se ne mogu smatrati unosom vo\u0107a i povr\u0107a. Va\u017eno je u svaki obrok uklju\u010diti ne\u0161to od duginih boja kojima obiluje vo\u0107e i povr\u0107e.<\/p>\n FITOKEMIJSKE KOMPONENTE<\/strong><\/p>\n Vitamini i minerali nisu dovoljni; potrebne su fitokemikalije koje su bogate antikancerogenim svojstvima. Naime, fitokemikalije biljkama omogu\u0107uju obranu od o\u0161te\u0107enja i infekcija, \u0161to je logi\u010dno, s obzirom da ne mogu pobje\u0107i od napada\u010da. Istu ulogu imaju i u ljudskom organizmu. Postoje 4 obitelji fotkemijskih svojstava, a potom vrste i podvrste. Prvu obitelj \u010dine polifenoli koji se nalaze u zelenom \u010dajui crnom vinu, gro\u017e\u0111u, jabukama, luku i bobi\u010dastom vo\u0107u. Osim navedenog, zastupljeni su i u za\u010dinima, orasima, povr\u0107u i kupusnja\u010dama. Polifenoli namirnicama daju gor\u010dinu i kiselost. Me\u0111utim, najvi\u0161e antikancerogenih svojstava ima u gro\u017e\u0111u, kurkumi, brokuli, zelenom \u010daju. Fitokemijski sastojci imaju i antioksidacijaska svojstva (pretvaranje slobodnih radikala u ne\u0161kodljive). Zanimljivo je da na\u010din pripreme hrane mo\u017ee pove\u0107ati antioksidacijske u\u010dinke; primjerice, krumpir u kori iz pe\u0107nice ima 4 puta ve\u0107e antioksidacijsko djelovanje od brokule.<\/p>\n KUPUSNJA\u010cE U BORBI PROTIV RAKA<\/strong><\/p>\n Kupusnja\u010de iz porodice krsta\u0161ica su me\u0111u najzna\u010dajnijim biljkama s antikancerogenim svojstvima. Primjerice, istra\u017eivanja pokazuju da, \u017eene koje su jednom do dva put dnevno konzumirale kupusnja\u010de, imaju manji rizik od raka dojke za 40%. Kupusnja\u010de sadr\u017ee glukozinolate koji se lako otapaju u vodi,\u00a0 pa se preporu\u010da brzo pirjanje ili priprema u woku<\/em>. Od kupusnja\u010da se posebna prednost daje brokuli i kelju pup\u010daru. Kupusnja\u010de treba dobro sa\u017evakati kakao bi se razbila biljna stanica \u010dime glukorafanin dolazi u kontakt s mirosinazom, koji se potom pretvara u sulforafan. Potonji se apsorbira u krv. Ostale kupusnja\u010de koje je po\u017eeljno konzumirati su kupus ra\u0161tan, ra\u0161tika, dragu\u0161ac, bijela repica, glavati i kineski kupus.<\/p>\n OSTALE NAMIRNICE U BORBI PROTIV RAKA<\/strong><\/p>\n Svakoj namirnici s antikancerogenim svojstvima mo\u017ee se posvetiti puno redaka \u0161to sadr\u017ee i na koji na\u010din djeluju. U prethodnom odlomku o kupusnja\u010dama vidjeli smo ukratko kako dolazi do osloba\u0111anja takvih svojstava iz hrane i koje nazive koriste. Ovdje \u0107e biti samo nabrojane ostale namirnice koje su neophodne u prehrani protv raka. Obitelj Allium <\/em>u koju spada bijeli i crveni luk, vlasac, luk kozjak i poriluk imaju za\u0161titno djelovanje i spre\u010davaju rast raka. Tvari iz luka se osloba\u0111aju mehani\u010dkim razbijanjem strukture povr\u0107a. Pritom se daje prednost svje\u017ee narezanom bijelom luku. Izoflavoni iz soje, poput genisteina i daidzeina, imaju spsosobnost blokiranja enzima koji sudjeluju u nekontroliranom rastu tumorskih stanica. Posebice su izoflavonima bogati bra\u0161no kinako,\u00a0<\/em>pe\u010dene mahune soje, miso, tofu, sojino mlijeko, umak od soje, ali i zeleni gra\u0161ak. Nadalje, za\u010dini se isti\u010du po svojim antikancerogenim svojstvima. U tom slu\u010daju apsolutna prednost pripada kurkumi zahvaljuju\u0107i sastojku kurkuminu. Svakako kurkumu treba kombinirati s paprom kako bi se pove\u0107ala apsorpcija spomenutog sastojka. Jedna \u010dajna \u017elica kurkume u juhi, umaku ili tjestenini bit \u0107e dostatna u borbi protiv raka. Nadalje, zeleni \u010daj sadr\u017ei katehin, sitno bobi\u010dasto vo\u0107e bogato je elagnom kiselinom, antocijanima i proantocijanima. Brusnice je najbolje uzimati su\u0161ene u doru\u010dku. Omega 3-masne kiseline su manjkave u zapadnoj prehrani, stoga treba uklju\u010diti sardinu, haringu, sku\u0161u i losos, a od biljnih izvora orahe, lanene sjemenke, uljanu repicu. Agrumi \u0107e pove\u0107ati antikancerogene potencijale drugih fitokemijskih sastojaka iz hrane (naran\u010de, mandarine, limun, grejp). Resveratrol iz crnog vina poma\u017ee kod borbe protiv raka. I kao \u0161e\u0107er na kraju, tamna \u010dokolada koja sadr\u017ei 70% kako mase bogata je polifenolima, pa 20 g dnevno takve \u010dokolade ima op\u0107enito povoljno djelovanje na zdravlje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Stanica je osnovna jedinica funkcioniranja ljudskoga bi\u0107a. Kada bi se, prema tome, ponudila najjednostavnija definicija raka, ona bi glasila-bolest stanice.…<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":4702,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[72],"tags":[],"class_list":["post-4701","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tjedni-savjet"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/adhara.gajagati.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4701","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/adhara.gajagati.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/adhara.gajagati.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/adhara.gajagati.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/adhara.gajagati.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4701"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/adhara.gajagati.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4701\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/adhara.gajagati.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4702"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/adhara.gajagati.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4701"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/adhara.gajagati.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4701"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/adhara.gajagati.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4701"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}